.jpeg)
Tri godine od pokretanja istraživanja CFO Compass, težište rasprave pomaknulo se s troškova i brzine prema povjerenju – u podatke, sustave i ljude koji nadziru korištenje umjetne inteligencije.
Ovogodišnji rezultati istraživanja ukazuju na paradoks u samom središtu financijske funkcije. Organizacije značajno ubrzavaju financijske procese i zaključuju poslovne knjige u roku od pet dana, ali pritom sve češće iscrpljuju svoje timove. Istražuju potencijal agenata umjetne inteligencije, iako polovica zaposlenih nikad nije prošla formalnu edukaciju za njihovu primjenu. Ulažu u nove sustave za planiranje poslovnih resursa (ERP sustave), no ključna se usklađenja i dalje provode u proračunskim tablicama. Kibernetička sigurnost redovito je na dnevnom redu upravljačkih tijela, no ulaganja u kontinuitet poslovanja i oporavak od katastrofa praktički ne postoje.
No upravo je ovo trenutak koji se razlikuje od prošle godine – i one prije nje. Financijski lideri više ne zatvaraju oči pred raskorakom. Sve češće biraju sigurnost umjesto brzine, ekosustave umjesto monolitnih rješenja te razvoj vještina umjesto puke tehnološke nadogradnje.
Ove godine istražujemo teme koje su najrelevantnije u današnjem dinamičnom okruženju: kontrolno okruženje i integracija sustava, digitalna otpornost i kibernetička sigurnost te agentska, analitička i prediktivna umjetna inteligencija.
Neki od ključnih rezultata:
- 55% organizacija u Hrvatskoj mjesečno zatvaranje poslovnih knjiga završava unutar pet dana, no velik dio procesa i dalje ovisi o ručnom radu i preopterećenim timovima.
- 37% organizacija još uvijek ručno usklađuje računovodstvene podatke u Excelu.
- 67% financijskih direktora istražuje ili već implementira AI agente u financijskoj funkciji.
- Hrvatska pokazuje višu razinu zrelosti u području kibernetičke sigurnosti od regionalnog prosjeka, no ulaganja u digitalnu otpornost i dalje su ograničena.
Slaven Kartelo
Partner, Odjel za računovodstveno i regulatorno savjetovanje, PwC Hrvatska
Istraživanje pokazuje jasan pomak fokusa financijskih direktora s brzine i troškova prema povjerenju u podatke, sustave i procese. Iako organizacije ubrzavaju zatvaranje knjiga, taj napredak često se temelji na manualnom radu i opterećenim timovima, uz povećan rizik pogrešaka. Tehnologija se ubrzano uvodi, ali podaci, kontrole i ljudi ne razvijaju se jednakom brzinom, što ograničava puni učinak transformacije.
Kontrolno okruženje i integracija sustava Model jedinstvenog ERP sustava nije uvijek primjenjiv
Naše istraživanje pokazalo je da u mnogim organizacijama još uvijek ne postoji zajednički kontni plan ni jedinstveni ERP sustav, što otežava protok podataka i povećava rizik od pogrešaka. U okruženjima u kojima podaci nisu standardizirani, odstupanja se korigiraju ručnim usklađenjima. S obzirom na to da se približno trećina organizacija i dalje u najvećoj mjeri oslanja na Excel bez automatizacije, prelazak na napredna rješenja znatno je otežan.
Godinama je prevladavalo uvjerenje da bi organizacije trebale težiti jedinstvenom, objedinjenom ERP sustavu kao primarnoj platformi financijske funkcije. Međutim, rezultati trećeg izdanja istraživanja CFO Compass pokazuju da takav pristup više ne odgovara stvarnim okolnostima u Hrvatskoj. Različiti poslovni modeli, lokalni regulatorni zahtjevi, industrijske specifičnosti te naslijeđeni IT sustavi otežavaju potpunu standardizaciju unutar jedne platforme, a u mnogim slučajevima ona nije ni poželjna.
Cilj su standardizirani podaci, no ERP sustav sam po sebi rijetko to može omogućiti.
Ključ standardizacije nije jedan monolitni sustav, već dobro osmišljen ekosustav. Moderne financijske organizacije sve se više okreću integriranom ekosustavu, usklađenom skupu sustava u kojem svaki ima jasno definiranu ulogu u području u kojem stvara najveću vrijednost. Sustave povezuju strukturirani procesi i zajednički podatkovni modeli, čime se smanjuje izoliranost radnih procesa i potreba za ručnim prijenosom informacija.
Agilnost se ne može postići oslanjanjem na ručno izvođene procese.
Jedinstveni kontni planovi još nisu uspostavljeni
Standardizacija računovodstvenih podataka još nije dosegnula željenu razinu zrelosti u korporativnom okruženju. Prema rezultatima istraživanja, 39% ispitanika ocjenjuje svoj stupanj standardizacije kao umjeren ili nizak, dok 54% navodi visoku ili potpunu standardizaciju. U strukturama s više subjekata svako odstupanje od potpune standardizacije zahtijeva dodatne korekcije, kako bi se odgovorilo na lokalne regulatorne izuzetke i složene zahtjeve konsolidacije.
Koja su najčešća „uska grla” tijekom implementacije ERP sustava?
Financijski direktori ističu niz međusobno povezanih izazova: nedostatak interne stručnosti, naslijeđeni sustavi, ovisnost o vanjskim dobavljačima, kvaliteta podataka te proračunska ograničenja koja nerijetko dovode do zastoja projekata.
Međutim, interne kompetencije predstavljaju najveći izazov pri implementaciji ERP sustava. U svim sektorima ljudi ostaju ključan resurs bez kojeg poslovanje ne može funkcionirati.
Bruno Čurčija
Direktor, Tim za usluge sigurnosti i upravljanja rizicima, PwC Hrvatska
Uz financijsko izvještavanje i usklađenost, od CFO-a se sve više očekuje aktivan doprinos u područjima kao što su kibernetička sigurnost i otpornost, upravljanje rizicima povezanima s primjenom umjetne inteligencije, ESG izvještavanje te integracija sustava i podataka. Učinkovito kontrolno okruženje ne smije biti prepreka poslovanju, već mora omogućiti veću transparentnost, brže donošenje odluka i održiv rast.
Digitalna otpornost i kibernetička sigurnost Kibernetička sigurnost: ključna funkcija bez izravnog prihoda
Kibernetička sigurnost nije samo informatički problem, već temeljni stup operativne otpornosti poslovanja, a val novih digitalnih regulatornih okvira koji stupaju na snagu odražava upravo tu promjenu. Kako organizacije svih veličina prolaze kroz proces digitalne transformacije, pitanja zaštite podataka i kibernetičkog rizika više nisu izazov isključivo velikih poduzeća.
Ipak, svijest u regiji tek se počinje pretakati u konkretna djela. Rezultati na razini regije pokazuju da tek nešto manje od šestine organizacija svoje kapacitete ocjenjuje dobro razvijenima, dok ih gotovo polovica još uvijek radi na njihovoj izgradnji.
Rezultati pokazuju da Hrvatska nadmašuje regionalni prosjek u zrelosti kibernetičke sigurnosti, ali i da daljnje jačanje strukturiranih i otpornijih sigurnosnih funkcija ostaje važan prioritet.
Koja su prioritetna područja kibernetičke sigurnosti?
Tek 4% ispitanih financijskih direktora izdvaja sredstva za obavještajne podatke o prijetnjama (threat intelligence), 1% za arhitekturu nultog povjerenja (zero trust), dok 19% ulaže u upravljanje kontinuitetom poslovanja i oporavak od katastrofe.
Tradicionalni model mrežne sigurnosti više nije dostatan. S obzirom na rad na daljinu, sve širu primjenu računalstva u oblaku te integracije s trećim stranama koje znatno proširuju površinu napada, pretpostavka da su interne mreže same po sebi sigurne više ne stoji. Međutim, ulaganja u ovo područje i dalje nisu na zadovoljavajućoj razini. Posebno zabrinjava podatak da je BCM/DR (upravljanje kontinuitetom poslovanja i oporavak od katastrofe) među proračunskim prioritetima tek kod jedne petine ispitanika. Ulaganje u ljude pravo je polazište, no ono ne može biti jedino. Prepoznavanje prijetnji, uključujući i deepfake sadržaje, zahtijeva kontinuiranu osviještenost, a ne tek godišnje edukacije. Bez popratnih strukturnih mjera, čak ni najbolje osposobljeni timovi neće imati na raspolaganju planove za nepredviđene situacije ni sustave potrebne za učinkovit odgovor u trenutku kada prevencija zakaže.
Arijan Šimek
Menadžer, Tim za usluge sigurnosti i upravljanja rizicima, PwC Hrvatska
Digitalne prijetnje danas ne ugrožavaju samo infrastrukturu - na meti su donošenje odluka, vremenski okvir djelovanja i financijski integritet. Kibernetička sigurnost više nije ograničena samo na IT timove. Ona se nalazi u samoj jezgri poslovne otpornosti, s izravnim utjecajem na likvidnost, regulatornu usklađenost i vrijednost poduzeća. U takvom okruženju, financijski direktor predstavlja ključnu liniju obrane.
Integracija umjetne inteligencije Pravi izazov nije tehnologija - već njezina integracija
7 od 10 financijskih direktora već je završilo fazu istraživanja i pokrenulo pilot-projekt
Rezultati istraživanja jasno pokazuju da pravi izazov današnjice nije sama tehnologija, već način na koji je primjenjujemo. Organizacije koje uspostave učinkovite poslovne procese i jasne kontrole lakše generiraju pouzdane i kvalitetne podatke te u potpunosti iskorištavaju potencijal novih tehnologija.
Financijski direktori traže praktične načine primjene umjetne inteligencije. To je važna prekretnica prema inteligentnom financijskom poslovanju usmjerenom na čovjeka. Najveći interes pritom pobuđuju agenti umjetne inteligencije, i to upravo zbog svoje sposobnosti autonomnog djelovanja unutar zadanih okvira. Organizacije koje ih uspješno usvajaju čine to postupno - počinju s konkretnim slučajevima uporabe visoke vrijednosti, provjeravaju rezultate, a primjenu šire tek kada su tehnološki i regulatorni temelji za to spremni.
Ambicije rastu, ali ulaganja zaostaju
Brojna poduzeća pretpostavljaju da umjetnu inteligenciju mogu uvesti brzo, jeftino ili čak besplatno, uglavnom zato što ne razumiju u potpunosti njenu složenost ni različite oblike u kojima se pojavljuje. S rastom složenosti umjetne inteligencije i dubokog učenja, rast će i cijena tradicionalnog softvera i sustava.
Često se previđa da usvajanje umjetne inteligencije nije jednokratni trošak. Njen razvoj i održavanje zahtijevaju kontinuirana ulaganja. Treniranje modela i održavanje sustava postaju redoviti troškovi. Financijski direktori moraju odlučiti hoće li se osloniti na interne resurse ili angažirati vanjske stručnjake.
71% organizacija za implementaciju umjetne inteligencije izdvaja do 50.000 eura
Interni razvoj nije uvijek najsigurniji put.
Neke organizacije pokušavaju interno razviti umjetnu inteligenciju jer se to čini inovativnim. No na području financija to često rezultira alatima koji se ne mogu revidirati ni regulirati, osobito kada se razvoj oslanja izravno na javne modele poput GPT-a.
Zato brojne organizacije ostvaruju veću korist od specijaliziranih AI rješenja vanjskih partnera, razvijenih u suradnji s iskusnim timovima.
75% organizacija još nema definirane politike i kontrole za procjenu pouzdanosti autonomne umjetne inteligencije
Čak i oni koji su prvi krenuli s implementacijom rijetko imaju jasne kodekse ponašanja. Time nastaje značajan rizik. Naime, korisnici često pokazuju sklonost prema automatizaciji i previše se oslanjaju na sadržaj koji generira umjetna inteligencija. U kombinaciji s povremenim halucinacijama umjetne inteligencije, to može dovesti do pogrešnih proračuna i projekcija novčanog toka temeljenih na izmišljenim prodajnim i tržišnim trendovima ili do dvostrukih plaćanja dobavljačima.
Kako bi dokazale vjerodostojnost umjetne inteligencije, organizacije bi trebale uvesti jasno definirane mjerne parametre i mjerljive rezultate. Protokoli i utvrđeni postupci moraju se kontinuirano unaprjeđivati kako bi se uskladili s novim izazovima i rizicima.
Ana Maria Cajner
Voditeljica istraživanja CFO Compass za Hrvatsku
Menadžerica, Odjel za računovodstveno savjetovanje i transformaciju financijske funkcije, PwC Hrvatska
Prema Forbesu, umjetna inteligencija bilježi iznimno snažan zamah: očekuje se prosječna godišnja stopa rasta od 36,6% u razdoblju od 2023. do 2030., vrijednost tržišta mogla bi dosegnuti 1.339 milijardi dolara do 2030., a na globalnoj razini čak 72% poduzeća već je uvelo AI u barem jednu poslovnu funkciju. Istodobno, ističe se i važnu protuteža tom rastu - više od 75% potrošača zabrinuto je zbog dezinformacija koje AI može potaknuti. Upravo zato najveći izazov više nije samo usvojiti tehnologiju, nego je primijeniti na način koji je odgovoran, pouzdan i poslovno održiv. Stvarna vrijednost umjetne inteligencije ne nastaje u samoj tehnologiji, nego u sposobnosti organizacije da je podupre kvalitetnim podacima, jasnim procesima i kontrolama koje grade povjerenje i pretvaraju potencijal u mjerljive rezultate.
Ljudi: najvažnija kontrola i najveća prepreka
Nedovoljna tehnička stručnost zaposlenika, a ne proračun ili povjerenje, ističe se kao najveća prepreka ostvarivanju vrijednosti od umjetne inteligencije. Tehnologija napreduje brže nego što joj se timovi stignu prilagoditi, što stvara jaz u vještinama koji izravno usporava implementaciju. Ljudski pregled trenutno je najpouzdanija i najčešće primjenjivana kontrola. Financijski lideri oslanjaju se na svoje timove da uoče odstupanja, prepoznaju neobične obrasce i spriječe pogreške u automatizaciji.
No rezultati istraživanja otkrivaju zapanjujuću proturječnost: zaposlenici na koje se oslanjamo u nadzoru umjetne inteligencije ujedno se smatraju i jednom od najvećih prepreka ostvarivanju njezine vrijednosti.
Nema potrebe usporavati usvajanje umjetne inteligencije. Umjesto toga, uvedimo je tempom koji timovi mogu pratiti.
Financijski direktori bi se prvenstveno trebali usmjeriti na razvoj pismenosti zaposlenika na području umjetne inteligencije i pripremu naslijeđenih sustava. To podrazumijeva edukaciju prilagođenu ulogama, jasna pravila za korištenje umjetne inteligencije, konkretne primjere dobrih i loših rezultata te smjernice o tome kada konačnu odluku mora donijeti čovjek.
Preuzmite treće izdanje istraživanja
CFO Compass u regiji JIE – rezultati za Hrvatsku
Istraživanje CFO Compass u regiji JIE
U regiji Jugoistočne Europe pokrenuli smo istraživanje CFO Compass, oslanjajući se na naše dugogodišnje iskustvo na području financijske transformacije. Cilj nam je bio jednostavan: stvoriti platformu na kojoj financijski direktori mogu razmijeniti iskustva, podijeliti dobre prakse i otkriti nove poglede na struku.
Kako je interes rastao, tako se širio i doseg istraživanja u regiji, što dobro pokazuje koliko je naša regija dinamična, raznolika po poslovnoj zrelosti i složena u tržišnim kretanjima. Prikupljeni podaci omogućili su nam precizniju usporedbu s konkurencijom i razmjenu vrijednih informacija.
CFO Compass obuhvaća organizacije iz različitih sektora i zemalja te financijskim stručnjacima nudi alat kojim mogu procijeniti zrelost svoje financijske funkcije i prepoznati prilike za stvarni napredak.
Oblikujmo budućnost financija zajedno.
Kako ovi nalazi utječu na vaše poslovanje?
Naš tim vam može pomoći razumjeti sljedeće korake
Saznajte više o našim uslugama
Usluge računovodstvenog savjetovanja i transformacije financijske funkcije
